Buka okoliša

Nalazite se ovdje:
< Sve teme

Buka cestovnog prometa

Buka cestovnog prometa je vodeći zagađivač bukom. To je prvenstveno zbog velikog broja automobila i drugih cestovnih vozila koja imaju motore s unutarnjim sagorijevanjem koji energiju razvijaju na osnovi kontrolirane eksplozije u svojoj unutrašnjosti. Električni automobili, bez motora s unutrašnjim sagorijevanjem i tiši, polagano zauzimaju svoje mjesto, ali samo odsustvo motora nije jedini preduvjet za manju količinu buke vozila.

Cestovni promet

Kako nastaje buka cestovnih vozila?

Buka motora

Buka motora nastaje pri djelovanju plinova na klip u tijeku procesa kompresije i ekspanzije u cilindru motora. To proizvodi vibracije vanjskih zidova bloka motora, te se isti pretvaraju u zvučne površine i emitiraju buku. Buka koju proizvodi motor ovisi o radnom volumenu motora, opterećenju i broju okretaja.

Buka usisnog sustava

Buka usisnog sustava nastaje pri otvaranju i zatvaranju usisnih ventila. Njen intenzitet ovisi o režimu rada motora, opterećenju i broju okretaja motora, vrsti zračnog filtera i prigušivača.

Buka ispušnog sustava

Buka ispušnog sustava nastaje otvaranjem ispušnog ventila i naglim otpuštanjem plina u ispušni sustav. Razinu buke ispušnih plinova određuje tlak u cilindru motora, brzina podizanja ventila, promjer ventila i drugih mehaničkih kretnih elemenata.

Buka ventilatora

Buka ventilatora nastaje njegovim radom zbog trenja molekula zraka i stvaranja zona niskog i visokog tlaka ispred i iza lopatica. Karakter buke ovisi o promjeru i obliku lopatica i broju okretaja u radu.

Buka kotača

Kotači cestovnih vozila u kontaktu s podlogom stvaraju buku. Ovisno o konstrukciji kotača i pneumatika, grubosti kolničkog zastora (asfalt, kamen, makadam) i brzini vozila, stvaraju se različite karakteristične vrste buke. Povećavanjem brzine za jednu četvrtinu, buka kotača povećava se dvostruko.


Buka željeznice

Kretanje tračnih, tzv. prisilno vođenih vozila, poput tramvaja i vlakova, predstavlja značajan izvor buke. Zbog povećanja prometa i malog korištenja sredstava za obranu od buke došlo je do povećanja smetnji u mjestima gdje vlakovi prolaze kroz naselje.

Željeznica

Izvori buke

Gornji ustroj

Pod gornjim ustrojem misli se na tip pričvršćenja tračnice na podlogu te na način zatvaranja (popločavanja) kolosijeka).

U razvijenim zemljama modernizacija ovih elemenata se provodi sustavno prilikom svake nove rekonstrukcije zbog niske cijene prigušnih elemenata u odnosu na elemente starije tehnologije.

Kretanje po površini s betonskim pragovima i bez elastičnih spojki može uzrokovati 3 dB veću glasnoću, dok drveni pragovi mogu utišati buku i do 2 dB.

Vozne površine tračnica i kotača vozila

Razne geometrijske nepravilnosti i na kotačima (plosnata mjesta, nezaobljenost kotača, mehanička oštećenja) i na voznoj površini tračnice (valovita istrošenost, naborana istrošenost, sastavi tračnica, greške na zavarima) značajno utječu na povećanje razine buke.

Najčešće nastaju nedostatnim održavanjem i predugim intervalima između servisa. Ukoliko se radi o tračnicama, tu može doći do ugradnje materijala niže kvalitete, prebrzog rada pri zavarivanju i nepravilnog nasipavanja tračničkog humka, koji svojim ulijeganjem deformira površinu tračnice.

Pravilno održavanje potrebno je za nisku razinu buke

Odabir odgovarajućeg tipa vozila

Istraživanjima je utvrđeno da pojedini proizvođači vode više računa o količini buke koje emitira pojedina vrsta vagona. U svakoj novijoj seriji, renomirani proizvođači ugrađuju različita nova rješenja koja pomažu stvaranju manje količine turbulencije i posljedično buke povezane s kovitlanjem zraka.

Osim aerodinamičke linije, mogu se ugrađivati elastični spojevi izmeđju oplate vagona, kao i ukrute i sendvič-paneli na većim površinama, čime se emitiranje zvuka preko površine smanjuje na prihvatljivu mjeru.

Aerodinamični oblik nadgrađa smanjuje buku kretanja kroz zrak

Brzine kretanja vlakova i tramvaja

Pri malim brzinama kretanja vlaka (otprilike 5 km/h) razine buke bile su 3 do 7 dB niže nego u slučaju kretanja vlaka operativnom brzinom, dok kod tramvaja mogu biti i do 10 dB.

U gradovima su rijetko kada potrebne velike brzine kretanja, a često nisu niti moguće. Regulacijom prometa na najmanju moguću brzinu štedi se pogonski energenti, te smanjuje buka.

Kada je moguće, potrebno je usporiti da bi se buka održavala na najmanjoj mogućoj vrijednosti

Zaštita od buke željeznice i tramvaja

Zaštitne barijere

Odgovarajuće odabrane barijere mogu smanjiti razinu buke i do 15 dB. Život u naseljima pored kojih prolazi žljeznička pruga bio bi nemoguć bez barijera za upijanje zvuka.

Postoji široki izbor barijera izrađenih od otpornih materijala. Svojim izgledom i konstrukcijom izrađuju se tako da se najbolje uklope u okoliš koji ih okružuje.

Uporabom barijera možemo značajno umanjiti buku širokog spektra

Zvučna izolacija ugroženih objekata

Uporaba zvučnih izolacija kao zaštite od buke uglavnom se razmatra kao posljednja varijanta zbog visoke cijene koštanja (otprilike 15% od cijene samog objekta kada je vanjska razina buke oko 76 dB).

Ovo rješenje koristi se samo kao poslijednje sredstvo, i kada više nije moguće na druge načine utjecati na količinu buke koja prodire u unutrašnjost objekta. Osim što je ovakav način obrane od buke skup u izvedbi, položaj građevine u zoni visoke razine buke dodatno joj umanjuje vrijednost i više od 30%.

Otvoreni prostori objekta (npr. balkoni, dvorišta, vrtovi) i dalje će imati povišene razine buke.


Buka zrakoplova

Buka koju stvara zrakoplov u letu je poprilično kompleksna. Izvori zvuka su podijeljeni u četiri široke kategorije: buka mlaza (miješanje brze struje ispušnih plinova s okolnim zrakom), buka sagorijevanja (buka koja je povezana s brzom oksidacijom goriva i zraka, te posljedičnim otpuštanjem energije), buka turbine (često primjetna dok se zrakoplov kreće prema promatraču) i buka strujanja (posljedica strujanja zraka oko zrakoplova i površina za upravljanje).

Zrakoplov

Širenje buke

Buka okoliša smanjuje se proporcionalno povećanju udaljenosti izvora, kao posljedica širenja fronte vala, atmosferske apsorpcije i upojnosti površinskog pokrova tla. Buka koju proizvodi zrakoplov putuje od izvora na homogen i neometan način u obliku kuglastih valova.

Kuglasto (sferično) širenje zvučnih valova opada za 6 dB svakim udvostručenjem udaljenosti od izvora

Upijanje atmosfere

Atmosferska apsorpcija utječe na razine buke koje osjeća promatrač. Što je veća udaljenost koju zvuk mora proputovati, to je veća količina atmosferskog upijanja. Upijanje buke atmosferom osjeti se tek nakon otprilike 300 m. Kakrakter upojnosti ovisi o nekoliko čimbenika, poput temperature i vlažnosti zraka.

Upojnost atmosfere najniža je kod visoke vlažnosti zraka i visokih temperatura

Turbulencija i prijelazi vjetra, kao i temperatura i vlažnost igraju značajnu ulogu u utvrđivanju širenja buke preko velikih udaljenosti. Na kratkim udaljenostima između izvora i promatrača, utjecaj atmosfere je minimalan. Pojedini slučajevi, poput inverzija1, mogu usmjeriti buku što za posljedicu ima veće razine buke nego što bi to bio slučaj sa kuglastim širenjem. Učinci upojnosti su ovisni o frekvenciji buke. Visoke frekvencije se lakše upijaju od niskih.

Na većim udaljenostima buka niskih frekvencija zvuka postaje dominantna

Odbijanje zvuka

Odbijanje zvuka preko vodene površine ima još izraženiji učinak od vremenskih prilika. Buka koja putuje vodenom površinom je glasnija od zvuka koji putuje po tlu, zbog izrazito male upojnosti.

Učinci atmosferskih prilika na kretanje zvuka

[1] Inverzija je pojava pri kojoj porastom visine dolazi do porasta temperature, a u pravilu je obratno.


Buka industrije

Industrijski strojevi i procesi izvori su raznolikih oblika buke, poput: rotacijskih strojeva, zupčanika, ventilacijske opreme, vibrirajućih panela, turbulentnog toka fluida, udarnih procesa, električnih strojeva, motora s unutrašnjim sagorijevanjem…

Industrijska buka

Narav industrijske buke

Buka industrije razlikuje se po glasnoći, frekvencijskim komponentama i jednoličnosti. Može biti skoro jednolična u frekvencijskom rasponu (poput bijelog šuma1) i jednake glasnoće. Primjer takve buke su rotacioni strojevi ili mjesta s mnogo različitih, neusklađenih strojeva, poput tvornica tekstila.

Mehanizmi stvaranja buke ovise o izrazito glasnim operacijama, poput drobljenja, zakivanja, miniranja (kamenolomi i rudnici), istresanja kalupa (lijevaonice), proboja prešama, kovanja, bušenja, tokarenja, razbijanja pneumatskim strojevima, usitnjavanja kotrljanjem u bačvama, plazmatskog rezanja, pjeskarenja… i mnogih drugih.

Takve industrije pokazuju stalnu razinu buke manjeg intenziteta isprekidane trenutcima buke većeg intenziteta. Takvi nejednoliki zvukovi više smetaju nego što je to slučaj sa stalnim izvorima buke. Teže ih je opisivati i termini koji se koriste prilikom opisivanja su često neodređeni.

Isprekidana buka

Izraz isprekidana buka koristi se za buku koja može trajati od nekoliko sekundi, do nekoliko sati, s razdobljem pauze približno jednakim duljini trajanja buke.

tbuke ≈ tpauze

Prekinuta buka

Ovaj se izraz koristi kada želimo opisati buku industrije koja je uglavnom stalna s povremenim prekidima; mirnim razdobljima.

tbuke > tpauze

Impulsna buka

Buka čije je trajanje iznimno kratko zove se impulsna, eksplozivna ili udarna buka. Terminologija se često koristi prema naravi buke, s time da im je zajednička poveznica kratko trajanje. Takva se buka mora mjeriti s uređajima koji imaju osobinu mjerenja izrazito brzih promjena zvučnog tlaka, ili uređajima koji imaju sposobnost bilježenja najveće (peak) vrijednosti.

Koliko razina zvučnog tlaka impulsne buke treba biti veća da bi se percipirao jednako glasan ton (dB)Širina pulsa (ms)
25-300,02
19-221,00
135,00
1010
450
2100
0500 ili duže

Frekvencijski spektar industrijske buke

Buka industrije razlikuje se prema frekvencijskom opsegu u kojem je zastupljena. Veliki strojevi s malim brojem okretaja uglavnom proizvode buku u niskotonskom spektru; strojevi s velikim brojem okretaja proizvode buku u visokotonskom spektru. Strojevi poput velikih generatora s vlastitim pogonom proizvode buku koja zahvaća cijelo čujno područje. Brzina rotacije je niska i zbog toga proizvodi niskotonsku buku, a visokotonske komponente potječu iz ležajeva, tarnih površina zupčanika i strujanja zraka.


Buka gradilišta

Buka gradilišta je čest izvor zagađenja bukom. Često se izvode u područjima koja su prethodno bila tiha (poput zona za stanovanje) i time je primjetnija.

Buka gradilišta

Izvore buke predstavljaju strojevi, vozila i povremeno, glasna glazba. Djelatnosti na gradilištu mogu biti izvor vibracija, što potpada od isti zakonski okvir kao buka okoliša.

Radovi na otvorenom prostoru i na građevinama

Bez obzira na urbanističku zonu kojoj pripada gradilište, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).

Rad noću

Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti propisane zakonom, te vrijede jednaki uvjeti kao i kod ostalih izvora buke.

Iznimke

Povremeno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od trideset dana. O takvom slučaju prekoračenja dopuštenih razina buke potrebno je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.

U građevinama s boravišnim prostorijama u kojima se boravi i noću, radovi se mogu obavljati isključivo tijekom dnevnog razdoblja, za koje vrijeme buka unutar stanova ne smije prelaziti 40 dB(A). U razdoblju između 8 i 18 sati dopuštena razina buke smije se prekoračiti za dodatnih 10 dB(A).


Buka sadržaja za sport i zabavu

Koncerti, sportske manifestacije i slične aktivnosti donose zabavu velikom broju ljudi odjednom. Zbog velike površine na kojima se održavaju, može doći do konfliktnih situacija po pitanju buke na otvorenom prostoru.

Sadržaj za sport i zabavu

Izvori buke

Publika

Publika je rijetko izvor smetnje, osim u slučajevima gdje postoje velike glasnoće i velike oscilacije u reakcijama posjetitelja, kao npr. u zabavnim parkovima.

Ozvučenje

Linijski izvori zvuka

Iako se danas s ciljem smanjivanja prelaska buke preko granice javnog prostora za održavanje manifestacija koriste tzv. linijski zvučnički sustavi (line array1), i dalje se učestalo javljaju problemi s bukom. Prednost linijskog izvora zvuka je u njegovoj mogućnosti upravljanja s karakteristikom rasapa, odnosno usmjeravanja zvuka po okomitoj2 osi točno u željenom smjeru. Ispravno postavljen linijski izvor zvuka počinje na početku publike, a završava na kraju tlocrtne površine za održavanje manifestacija.

Problem s linijskim izvorima zvuka predstavlja njegova velika kompleksnost. Iako su se današnji proizvođači opreme zdušno potrudili olakšati njegovo postavljanje u prostoru, zbog sastavnih razlika i više razine znanja koje zahtijeva, često dolazi do neispravnog upravljanja sustavom i posljedično do zagađenja bukom.

Točkasti izvori zvuka

Temelj ozvučenja predstavlja tzv. točkasti izvor zvuka (point source2). To je najzastupljeniji oblik ozvučavanja manjih manifestacija i koncerata do nekoliko stotina ljudi. Ujedno je i najmanje kompleksan izvor zvuka, koji zahtijeva jednostavno postavljanje u prostoru i priključak s izvorom zvučnog signala.

Problemi s bukom točkastih izvora zvuka potječu od njihove neusmjerenosti. U srednjim i visokim tonovima usmjerenost se u praksi postiže zvučnicima s lijevkom (horn), ali zbog kompromisnih rješenja u dizajnu zvučničkih kutija dolazi do razlijevanja buke na puno veći prostor od zamišljenog.

Niskotonski zvučnici

Niskotonski zvučnici se rijetko kada koriste zasebno. Najčešće su dio zvučničkog sustava i dodaju mogućnost reprodukcije najnižeg spektra frekvencija. Veličinom su često najveći dio zvučničkog sustava i to zbog količine zraka koju trebaju istisnuti da bi se proizveli niski tonovi.

Zbog relativnih odnosa valne duljine3 reproduciranog tona i izvora, gdje je valna duljina tona višestruko veća od samog izvora, niskotonski zvučnici su često neusmjereni. Zbog te osobine zvuk šire kuglasto (sferično) ako su visoko u zraku ili polukuglasto (hemisferično) ukoliko su na tlu.

Izvor zvuka koji u slobodnom zraku emitira 100 dB, emitirati će 106 dB ukoliko ga postavimo na tlo. Razlog tome je što onaj zvučni tlak koji bi otišao prema dolje nema kamo otići jer ga sprječava tlo, pa se pridružuje ukupnoj razini zvučnog tlaka koja odlazi u vis

[1] Line array predstavlja linijski izvor zvuka, te kao takav udvostručenjem udaljenosti od izvora glasnoća opada za 3 dB, a ne za 6 dB kao kod točkastog izvora. Takvi zvučnički sustavi sastavljeni su od većeg broja zvučničkih kutija okomito ovješenih jedna o drugu. U stvarnosti, takav sustav je često linijski izvor samo u užem spektru frekvencija, što je naročito izraženo kod malih sustava.

[2] Rasap zvuka po vodoravnoj osi je u pravilu nepromjenjiv i definiran dizajnom zvučničke kutije. Često je vrlo širok (110°).

[3] Valna duljina λ nekog tona je omjer brzine zvuka u mediju vzrak i frekvencije tona f.

Prethodna Mjerenje buke
Sljedeća Buka u zatvorenom
Sadržaj