Buka u zatvorenom
Buka na radnom mjestu
Radnici izloženi dugotrajnoj buci tijekom radnog vijeka mogu izgubiti sluh, a u najboljem slučaju mogu imati smanjenu funkciju slušnih organa. Bilo koja od ovih situacija djeluje izuzetno ograničavajuće za osobu. Zbog nježnosti organa za sluh šteta uzrokovana bukom je kumulativna, odnosno ima sklonost pribrajanja štetnih posljedica. Jednako tako, za gubitak sluha dovoljan je kratak, izrazito glasan zvuk koji može trajno oštetiti uši zaposlenika.
Unatoč općem shvaćanju, vrijednosti propisane Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu osiguravaju da osoba na kraju radnog vijeka ima donekle funkcionalan sluh, što ne mora nužno značiti da je sluh u potpunosti neoštećen!
Pitanje sigurnosti
Osim što dugoročno loše djeluje na zdravlje, buka na radnom mjestu može smetati u komunikaciji, što može upozorenja učiniti nečujnima. Također, može umanjiti svjesnost o bliskom okruženju kod zaposlenika. Ovi čimbenici mogu dovesti do rizika sigurnosti – čime se zaposlenici stavljaju u opasnost od ozljede ili smrti.
Razlozi za brigu
Razlozi za poduzimanje koraka za zaštitu od buke, izuzev onih propisanih zakonom, mogu biti slijedeći:
- buka je nametljiva, glasna poput blizine prometnice, usisavača prašine ili prepunog restorana,
- buka je više nego nametljiva, što tjera zaposlenike na podizanje glasa da bi moglo voditi normalan razgovor na razmaku od oko 2 metra,
- zaposlenici za obavljanje djelatnosti koriste bučne alate, i to dulje od pola sata dnevno,
- kada se radi o sektoru koji je poznat po glasnim radnim operacijama; poput građevine, rušenja ili popravaka cesta, obrade drveta, proizvodnje plastike, inženjerskog nadzora, proizvodnje tekstila, općenite proizvodnje, kovanja, izbijanja (štancanja), proizvodnje papira i kartona, konzerviranja ili punjenja boca, lijevaonica, upravljanja otpadom,
- postoji prisutnost zvukova udaraca (poput kovanja, čekićanja, pjeskarenja), eksplozija od alata s eksplozivnim pogonom ili oružja.
Situacije u kojima se treba razmotriti čimbenike sigurnosti u odnosu na buku, gdje:
- postoji česta uporaba zvukova upozorenja da bi se izbjegle opasne situacije,
- radna praksa ovisi o verbalnoj komunikaciji,
- postoji kretanje radnih vozila.
Dopuštene razine buke s obzirom na vrstu djelatnosti
Najviša dopuštena dnevna ili tjedna osobna izloženost buci radnika iznosi 85 dB(A). Istodobno najviša vršna C-vrednovana razina buke ne smije biti viša od LC, peak = 140 dB(C).
| Redni broj | Opis posla | Najviša dopuštena razina buke LA, eq u dB(A), prirodna1 | Najviša dopuštena razina buke LA, eq u dB(A), neprirodna2 |
|---|---|---|---|
| 1. | Najzahtjevniji umni rad, vrlo velika usredotočenost, rad vezan za veliku odgovornost, najsloženiji poslovi upravljanja i rukovođenja | 45 | 40 |
| 2. | Pretežno umni rad koji zahtijeva usredotočenost, kreativno razmišljanje, dugoročne odluke istraživanje, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi | 50 | 40 |
| 3. | Zahtjevniji uredski poslovi, liječničke ordinacije, dvorane za sastanke, školska nastava, neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje | 55 | 45 |
| 4. | Manje zahtjevni uredski poslovi, pretežno rutinski umni rad koji zahtijeva usredotočenje ili neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje, komunikacijske centrale | 60 | 50 |
| 5. | Manje zahtjevni i uglavnom mehanizirani uredski poslovi, prodaja, vrlo zahtjevno upravljanje sustavima, fizički rad koji zahtijeva veliku pozornost i usredotočenost, zahtjevni poslovi montaže | 65 | 55 |
| 6. | Pretežno mehanizirani uredski poslovi, zahtjevno upravljanje sustavima, upravljačke kabine, fizički rad koji zahtijeva stalnu usredotočenost, rad koji zahtijeva nadzor sluhom, rad koji se obavlja na temelju zvučnih signala | 70 | 60 |
| 7. | Manje zahtjevni fizički poslovi koji zahtijevaju usredotočenost i oprez, manje zahtjevno upravljanje sustavima | 75 | 65 |
| 8. | Pretežno rutinski fizički rad sa zahtjevom na točnost, praćenje okoline slušanjem | 80 | 65 |
[1] Buka koja potječe iz proizvodnih izvora.
[2] Buka koja potječe iz neproizvodnih izvora, poput ventilacije, klimatizacije, prometa i sl.
Buka u boravišnim prostorijma
Urbani način života nameće sve veće koncentracije ljudskih nastambi po četvornom kilometru. Kao posljedica, javljaju se problemi povezani sa životom u zajedničkim zgradama, kao i oni povezani s prometom i obavljanjem djelatonsti u objektima miješane, stambeno-gospodarske djelatnosti.
Buka u boravišnim prostorijama najčešće se javlja zbog:
- nedostatnog praćenja građevinskih pravila,
- greški pri građenju,
- neznanja projektanta,
- pogrešnoj procjeni spremnosti za gospodarsku djelatnost,
- manjkom obzira susjeda i osoba s kojima se dijeli zajednička imovina.
U urbanim centrima postoji nezahvalna mješavina građevina građenih u različitim vremenskim razdobljima, uz koja pripada i pojedini stil gradnje prilagođen tadašnjim uvjetima. Dovoljno je reći da su se uvjeti u urbanim središtima tijekom vremena više nego malo promijenila.