Kategorije
Akustika prostora Otvoreni uredi

Ekonomika otvorenih ureda

Već je poznata činjenica da buka i smetnje na radnom mjestu štete produktivnosti. No što to zapravo znači, osobito u kontekstu troškova?

Otvoreni uredi već su desetljećima najpopularniji način izvedbe uredskog prostora. Mnogo je prednosti – od uštede prostora i novaca do brže i lakše komunikacije među zaposlenicima. No, nepravilno projektiranje i zanemarivanje funkcionalnosti otvorenih ureda često dovodi do velikih problema. Na prvi pogled to se često ne čini kao značajna stavka u usporedbi s troškom koji bi donijela renovacija ili primjena nekih kvalitetnijih rješenja.

Dilbert

Koliko košta radno mjesto

Mnogo je znanstvenih radova posvećeno upravo utjecaju buke na kvalitetu rada i produktivnost. Brojna istraživanja su dokazala da radna okolina ima značajan učinak na radnu učinkovitost i zadovoljstvo radnika, a istraživanje američkog BOSTI-a1 fokusiralo se upravo na ekonomsku stranu priče. Iscrpno istraživanje je trajalo 6 godina, a sudjelovalo je 13,000 uredskih zaposlenika iz 40 različitih poslovnih jedinica.

Rezultati zapravo nisu iznenađujući, iako je svijest o utjecaju radne okoline na radnu učinkovitost još uvijek nedovoljno razvijena. Zapravo je vrlo logično – ako dolazi do pada produktivnosti, dolazi i do pada kvalitete ili smanjenja obujma odrađenog posla, a samim time i do smanjenih prihoda za tvrtku.

Primarna svrha određenog radnog mjesta je ispunjavati zadanu misiju tvrtke, a na tome putu stvaraju se naravno i troškovi. Bitno je obratiti pažnju na operativne troškove poslovanja i troškove plaća zaposlenika. Ako govorimo o uredskim poslovima, to su primarni troškovi.

Uzmimo za primjer period od 10 godina. Zamislite situaciju da gradite potpuno novi ured, uređujete ga novim namještajem i tehničkom opremom. Za 10 godina, kada se sagledaju svi poslovni troškovi, 82% novaca otpada na plaće zaposlenika. 10% na tehnologiju (elektronička oprema, software, infrastruktura), 3% na održavanje prostora i režije. Trošak uređenja ureda iznositi će samo 5% od ukupnih troškova poslovanja u tom periodu.

Naravno, navedene brojke su okvirne, i ovise o samoj vrsti posla i djelatnosti, no za većinu vrijedi isto – najveći dio troškova odnosi se na plaće i ostale tekuće troškove (preko 90%), a trošak uređenja ureda uzima minimalan udio u ukupnoj računici (do 5%). Posljedice zanemarivanja uredskih uvjeta

Posljedice zanemarivanja uredskih uvjeta

Mnogo se priča o velikim troškovima uređenja ili renovacije, no nedovoljno o pozitivnim posljedicama i rezultatima koji slijede. Pogledajmo to iz druge perspektive – ako najviše novaca odlazi na plaće, želimo da su naši zaposlenici zadovoljni, produktivni i da nam privređuju što više novaca. Uredi otvorenog tipa često su izvor brojnih smetnji, a da zaposlenici nisu ni svjesni posljedica. Istraživanja su pokazala da, ako čujemo nečiji govor dok čitamo ili pišemo, produktivnost nam pada na 66%2.

Smetnje

Drugim riječima, rad u prostoru u kojem više zaposlenika istovremeno govori, bilo na telefon ili međusobno, znači smanjenje produktivnosti za čak jednu trećinu. To je isto kao da trećina zaposlenika ne radi ništa, odnosno kao da se trećina plaća isplaćuje bez obavljenog rada. Ako se vratimo na to koliki je trošak stvaranja adekvatnih radnih uvjeta, u usporedbi s troškom trećine plaća, taj se iznos ne čini više kao tako velika investicija.

Značaj radnog prostora za poslovanje

Intervencije u uredskom prostoru mogu rezultirati kao šteta poslovanju, ili kao dobit. Pitanje je smanjuju li ili povećavaju produktivnost. Ponekad je bitno samo da što manje košta, ponekad je estetika imperativ, no funkcionalnost se prečesto zanemaruje. Vrlo je jednostavno – nefunkcionalan prostor imati će negativan učinak na radnu produktivnost. Pravilno uređen prostor koji odgovara potrebama zaposlenika imati će pozitivan učinak na produktivnost, kvalitetu rada i opće zadovoljstvo zaposlenika.

Razlika u investiciji između smisleno uređenog i neadekvatnog prostora ne znači nužno velike iznose. No, ta odluka čini drastičnu razliku u kontekstu učinkovitosti zaposlenika, a oni su najveći faktor u financijama poslovanja, i u smislu troška plaća, i zarađivanja prihoda za tvrtku.

Osim što nas tuđi razgovor ometa u radu, istraživanja su pokazala da buka u uredu ima utjecaj i na povećane razine hormona stresa i da smanjuje želju za suradnjom i interakcijom. Engleska Sound Agency provela je istraživanje koje je pokazalo da je, nakon što su primjenjeni akustički tretmani u uredu, primjećeno poboljšanje od 46% u sposobnosti koncentriranja, i povećanje preciznosti i kapaciteta kratkoročnog pamćenja. Više zanimljivih činjenica o utjecaju buke na naše zdravlje možete pročitati na TED-ovom blogu.

Stvaranje funkcionalnog ureda

BOSTI-jevo dugogodišnje istraživanje pokazalo je i koji čimbenici najviše utječu na individualnu ili grupnu učinkovitost i zadovoljstvo zaposlenika:

  • mogućnost obavljanja individualnog rada bez smetnji
  • mogućnost spontane interakcije sa suradnicima
  • mogućnost održavanja sastanaka i grupnog rada bez smetnji
  • udobnost na radnom mjestu, ergonomika i dovoljno prostora za stvari
  • blizina ostalih suradnika
  • ugodan prostor za pauze
  • kvaliteta rasvjete i dostupnost prirodnog svjetla
  • temperatura i kvaliteta zraka

Kao najvažniji čimbenici navedeni su obavljanje rada bez smetnji, kao i mogućnosti interakcije s kolegama, pogotovo neplanirane. U otvorenim uredima potrebno je zadovoljiti obje stavke, bez da si međusobno štete. To je naravno moguće, no zahtjeva obraćanje pažnje na moguće probleme koji se prečesto zanemaruju, pogotovo u pogledu akustike prostora.

Uzimanjem u obzir svih bitnih parametara, lako se može stvoriti vizualno privlačan, ugodan i vrlo funkcionalan radni prostor.


Komentar autora

O savjetima kako poboljšati akustiku uredskih prostora i smanjiti smetnje već smo pisali u prošlom članku o otvorenim uredima.

Nelogično je gledati na uređenje ureda i poboljšanje radnih uvjeta isključivo kao na trošak. S obzirom na pozitivne posljedice za poslovanje, osiguravanje funkcionalnog radnog prostora je investicija koja je dugoročno i više nego isplativa.


Izvori:

[1] Brill, M & Weidemann, S. & Associates, BOSTI. (2001). Disproving widespread myths about workplace design.

[2] Banbury, S. and Berry, D. C. (1998). Disruption of office-related tasks by speech and office noise. British Journal of Psychology.

Kategorije
Buka i vibracije Otvoreni uredi

Buka u otvorenim uredima

Koncept otvorenih ureda, koji su originalno osmišljeni još 1960-ih, bio je svojedobno velika inovacija. Takvim fleksibilnim i ekonomičnim načinom izvedbe interijera štedi se prostor, potiče se brža i lakša komunikacija, kao i bolje praćenje aktivnosti i uzajamni nadzor. No da li je sve baš tako pozitivno?

Kako smanjiti produktivnost na radnom mjestu

Zaposlenici koji rade u uredima otvorenog tipa često se žale na bučne kolege, dovikivanje, buku telefona i printera, prekidanje u poslu, manjak koncentracije zbog stalnog kretanja i aktivnosti kolega. Otvoreni prostor vrlo brzo postaje bučan, a zaposlenici imaju osjećaj da im nedostaje privatnosti. Rad u otvorenim uredima osmišljen je da bi se olakšala međusobna komunikacija zaposlenika, a često dovodi do povećanja stresa, lošijih međuljudskih odnosa i naravno smanjenja produktivnosti.

Zbog ekonomičnosti, preglednosti i mogućnosti komunikacije, nekoć inovativan model otvorenih ureda je i dalje popularan, no loše projektiranje može dovesti do upravo suprotnog efekta. Da bi se osiguralo da radni prostor ispunjava svoju svrhu, ne smiju se zanemarivati očiti problemi, a ovdje je najveći upravo prekomjerna buka.

Užurbanost

Problem koji se prečesto zanemaruje

Na radnom mjestu većina nas provodi trećinu svog dana, a ako izuzmemo spavanje, zapravo pola svog vremena provodimo na poslu. Stoga je iznimno bitno je da to mjesto gdje se osjećamo ugodno. Kvaliteta unutarnjeg prostora ovisi o tri bitna parametra:

  1. kvaliteta zraka i temperatura,
  2. akustička ili kvaliteta zvuka,
  3. vizualna (estetika i rasvjeta).

Tek zadovoljavanjem i objedinjavanjem svih parametara može se postići kvalitetan i ugodan radni ambijent.

Dokazano je da buka u uredima otvorenog tipa smanjuje produktivnost za 30%. Efekt je jednak tome da se gotovo trećina radnog vremena utroši uzalud, ili drugim riječima, da svaki treći zaposlenik ne radi ništa. Kvaliteta radnih uvjeta usko je povezana s učinkovitošću rada, što su dokazala i mnoga druga istraživanja:

  • najveći uzrok nezadovoljstva u uredima su zvukovi koje ne želimo čuti, ili jednostavno – buka1
  • izloženost buci značajno je povezana s učestalošću bolovanja, a što je kompleksniji tip rada, to je ta korelacija veća2
  • 60% vremena trošimo na tihu koncentraciju3
  • nakon što je prekinut, radniku je potrebno u prosjeku 25 minuta da se vrati prvotnom zadatku, i još 8 minuta da dođe do iste razine koncentracije4

Akustički ugodan prostor može:

  • smanjiti razinu adrenalina i stresa za 30%5
  • povećati motivaciju za 66%5
  • poboljšati ispunjavanje zadataka koji zahtijevaju koncentraciju do 50%6
  • poboljšati mentalnu aritmetiku za 20%7

Bitni faktori kod rješavanja buke u prostoru

Smanjenje pozadinske buke i osjećaj ugode i privatnosti se u uredima otvorenog tipa može postići ako se razmotre i pravilno izvedu svi bitni elementi. Ne trebamo ni napominjati da je naravno važno riješiti problem i vanjskih izvora buke, primjerice prometa, klima uređaja, buke dizala ili buke sa stepeništa, no u daljnjem tekstu ćemo se posvetiti problemima samog interijera.

Velik je broj mogućih puteva prijenosa zvuka u otvorenim prostorima u kojima radi i boravi više ljudi. Put zvuka može biti direktan ili se zvuk može reflektirati od čvrstih površina.

Upravo zbog toga, i orijentacija samih radnih stolova, odnosno radnih mjesta, igra veliku ulogu u otežavanju komunikacije i stvaranju buke. Kontroliranje direktnog puta zvuka ovisi o tome gdje se nalazi izvor, odnosno u ovom slučaju o položaju radnih mjesta. Već i pravilnim pozicioniranjem radnih stolova može se pridonijeti poboljšanju radnih uvjeta i smanjenju nepotrebnog ometanja kolega.

Osim pozicije namještaja i radnih mjesta, bitno je obratiti na pažnju na veličinu prostora i na sve apsorbirajuće i reflektirajuće površine, a to su u ovom slučaju pod, pregrade, zidovi i strop.

Podovi

U kontekstu samog interijera, tapecirani pod će svakako bolje pridonijeti akustici prostora od golog tvrdog poda koji će reflektirati zvuk. Tepih sam po sebi ne doprinosi mnogo rješavanju problema s jasnoćom i razumljivošću govora, pogotovo ako imamo pregrade koje sežu do poda. No, tapecirani pod je vrlo bitan element za smanjenje udarne buke, odnosno buke koraka, buke pomicanja namještaja, i općenito odjeka visokih frekvencija.

Ecophon Akusto<sup>TM</sup> Screen

Pregrade

Pod pregrade mislimo na pregradne zidove koji odvajaju radne stolove i mogu biti različitih visina. Pri postavljanju pregrada jako je bitno razmotriti sve moguće puteve prijenosa zvuka – preko, ispod, oko i kroz pregradu.

Pregrada naravno mora blokirati direktan prijenos zvuka između osobe koja govori i ostalih suradnika. Visina same pregrade je ovdje bitan faktor, a ovisi o visini govornika, kao i o visini osobe do koje dolazi zvuk. Važni parametri su i frekvencija te udaljenost između osoba. Primjerice, za sjedeće pozicije, najučinkovitijom se pokazala visina pregrade od 1,8 m, a u slučaju da se više razgovora odvija u stojećem položaju, preporuča se visina od 2 m. Budući da je u otvorenim prostorima poželjno i da se može baciti pogled na ostatak prostora i na svoje kolege, gornji dio pregrade može biti ostakljen, bez značajnog gubitka učinkovitosti. Osim bolje preglednosti, veći je i osjećaj ugode jer se zaposlenici ne osjećaju kao da su zatvoreni u malim “kabinama”.

Ecophon Akusto<sup>TM</sup> One SQ

Zidovi

Kako bi se spriječila refleksija zvuka od zidova te smanjila buka, koriste se zidne obloge ili zidni paneli od apsorbirajućih materijala. Kod postavljanja zidnih panela bitno je pravilno odrediti mjesto, jer se može dogoditi da završe na zidu na kojem nisu na najpovoljnijem položaju za učinkovitu apsorpciju zvuka. Zidni paneli su vrlo praktično rješenje jer zbog jednostavne izvedbe i postavljanja nema nikakvih zahtjevnijih radova. Isto tako, mogu biti različitih dimenzija i oblika, dolaze u širokom spektru boja, materijala i okvira, pa ostavljaju mnogo prostora za kreativnost i igranje s vizualnim dizajnom interijera.

Ecophon Solo<sup>TM</sup>

Strop

U uredima otvorenog tipa strop se ponaša kao velika reflektirajuća površina. Apsorbirajući materijali na stropu nužni su kako bi se smanjila razina odjeka i buke u prostoru. Izbor materijala za strop nekoć je bio poprilično ograničen. Danas su rješenja postala vizualno mnogo zanimljivija ii ne mora se odustati od estetike kako bi se zadovoljila funkcionalnost. Stropovi mogu biti i perforirani, u različitim dizajnima i oblicima, presvučeni tekstilom ili drugim poroznim materijalima, različitih boja, itd.

Visina samog stropa isto igra ulogu u stvaranju potrebne razine akustičke ugode. Kako raste visina stropa, tako raste i put koji zvuk mora preći da bi se od njega reflektirao. Stoga se primjerice na vrlo visokom stropu može pribjeći jeftinijim rješenjima s manjom apsorpcijskom moći. Primjerice, strop od ploča mineralne vune visine 4.6 m može pokazati jednaku učinkovitost kao strop od staklene vune visine 2.6 m.

Ecophon Solo<sup>TM</sup>

Kod stropova bitan element je i rasvjeta. Ekonomično je i praktično kada se stropne ploče mogu po potrebi jednostavno demontirati i osigurati laki pristup instalacijama. Rasvjeta može biti i integrirana u strop i dizajnom pridonijeti estetici prostora i osjećaju ugode. Ovjde je bitno pripaziti da se rasvjetna tijela koja mogu reflektirati zvuk ne nalaze na mjestima gdje će takva refleksija smanjiti apsorpciju i svrhu akustičnog stropa. Ako se nalaze na nepovoljnom mjestu, refleksija od primjerice plosnatog rasvjetnog tijela može izazvati isti efekt kao da smo cijeli strop od staklene vune zamijenili pločama mineralne vune.


Komentar autora

Naveli smo neke od bitnih faktora koji utječu na stvaranje potrebne razine privatnosti i ugode u uredima otvorenog tipa. Kao što smo već napomenuli, sagledavanjem i rješavanjem samo jednog od različitih problema u interijeru neće se postići potpuni i željeni efekt. Bitno je uzeti sve faktore u obzir kako bi rješenje imalo smisla.

Za stvaranje kvalitetnog radnog prostora usko su povezani:

funkcionalnost – što učinkovitije riješiti probleme stvaranja nepotrebne buke i ometanja zaposlenika u radu,

estetika – osigurati da rješenja osim što služe primarnoj svrsi budu i vizualno privlačna, jer jedino tako će prostor biti zaista ugodan za boravak,

i naposljetku:

produktivnost – ispunjavanjem funkcionalnih i estetskih zahtjeva, produktivnost će se prirodno povećati. Samo sretan radnik je dobar radnik, pa je stoga svima u interesu da vrijeme provedeno na radnom mjestu bude što ugodnije.


Izvori:

[1] KL Jensen, E Arens, L Zagreus, Proceedings: Indoor Air 2005, “Acoustical quality in office workstations, as assessed by occupants surveys”.

[2] Fried et al “The joint effects of noise, job complexity and gender on employee sickness absence”, Journal of Occupational and Organizational Psychology, 2002, 75, 131–144

[3] Brill, Weidemann, BOSTI, “Disproving Widespread Myths about workplace design”, BOSTI associates, 2001

[4] Mark, Gonzalez, “No Task Left Behind? Examining the Nature of Fragmented Work”, University of California – Irvine, 2005

[5] Evans, Johnson, Cornell university, “Stress and open office noise”, Journal of Applied Psychology, 2000, vol. 85, no. 5, 779–783

[6] Weinstein, University of California, Berkeley, 1974, “Effect of noise on intellectual performance”, Journal of Applied Psychology 1974, vol. 59, no 5, 548–554

[7] Banbury, Berry, “The disruption office-related tasks by speech and office noise”, British Journal of Psychology, 1998, 89, 499–517

Kategorije
Buka i vibracije Izolacija buke

Zamke udarne buke

Tijekom posljednjih nekoliko godina porasla je svijest o ugodi u životnim prostorima. Stanari kao vlasnici očekuju stvarne rezultate koje im njihov prostor može pružiti. Od arhitekata i građevinara očekuju pouzdanost građevine, dug životni vijek, održivost i obzir prema okolišu, energetsku učinkovitost i udobnost življenja – sve se to postiže i ispravno primijenjenom izolacijom od buke.

Neovisno radi li se o stambenoj zgradi ili renovaciji hotela, novoprojektiranom apartmanskom naselju ili pak poslovnoj zgradi – arhitekti i građevinari trebaju poštivati stroge zakonske kriterije prema kojima je dopuštena gradnja. Tim kriterijima propisana je minimalna razina zvučne izolacije koja bi trebala jamčiti ugodu življenja. No, je li to baš tako?

Minimalni uvjeti ili uvjeti ugode?

Zamka br.1.

Prva riječ koja nam upada u oči je minimalni.

mȉnimālan prid. 〈odr. -lnī〉 najmanji mogući, u najmanjem iznosu; najsitniji

Najmanji mogući ujedno ne znači da će biti i dovoljni. Norme koje se propisuju više podrazumijevaju da zbog života u prostorima koji ne nude dovoljnu razinu ugode, dugoročno neće biti ozbiljnijeg narušavanja zdravlja kao posljedica svakodnevnog stresa1.

Malo je za napomenuti da takav pristup ne ulijeva povjerenje, i da se često kupci stanova i poslovnih prostora nerijetko nađu razočarani kada jednom počnu boraviti u prostoru koji su skupo platili.

Kako nastaje udarna buka?

Svaki put kada osoba napravi korak, zalupi vrata ili ispusti predmet koji padne na pod dolazi do interakcije s okolnom strukturom građevine. Građevine su zbog trajnosti i zaštite često napravljene od armiranog betona, cigle ili drva. Čvrste su da izdrže i velike terete koje mi kao korisnici postavljamo u njih, poput namještaja i strojeva. Kako je moguće da nas jedna tako čvrsta stvar ne može zaštititi i od buke?

prethodnom članku smo se osvrnuli na narav zračne buke i kako nastaje, sada ćemo objasniti što se događa s bukom udaraca i zašto se ona razlikuje od zračne buke.

I zvona zvone, ne samo beton

Zvona se koriste od davnih dana, kao glazbeni instrument i kao signal za pozivanje, u svakoj kulturi drugačije. Poznata su još od ranih početaka lončarstva i metalurgije. U našoj zapadnjačkoj kulturi uglavnom se izrađuju od bronce2 koja je težak i homogen3 materijal.

Zvono je naš pretvornik (transformator) koji pretvara energiju udarca u energiju zvučnih valova. Sve je to moguće zahvaljujući titranju površine materijala, koja je oblikovana tako da olakša putovanje mehaničkih valova kroz volumen zvona. Ako uzmemo drveni bat, čekić ili klatno i udarimo njime u zvono, dobiti ćemo zvuk koji će ovisiti o veličini i masi zvona; velika zvona će zvučati dublje, a manja će proizvesti viši ton.

Razmatrajući analogiju kamenčića bačenog u vodu iz prethodnog članka, možemo zaključiti da se radi o istoj pojavi, samo što je njena interpretacija drugačija. Kada bi klatnom udarili zvono ili bacili kamenčić u zid, odbili bi se, ne bi potonuli. Unatoč tome, došlo bi do razmjene energije:

  1. dio energije bi prešao u zvono ili zid i nastavio putovati kroz njega u vidu nevidljivih valova ispod površine,
  2. dio bi se sačuvao kao energija koja pomaže kretanje klatna ili kamenčića kroz zrak u suprotnom smjeru, a
  3. dio bi se i raspršio u vidu toplinske energije zbog trenja pri udarcu.

Onaj najproblematičniji dio su valovi koji, kao kod zvona, putuju površinom našeg zida. Oni potiču molekule zraka na gibanje, i na taj način prenose zvuk do naših ušiju.

Prema tome, logično bi bilo spriječiti mogućnost da dođe do prijenosa energije s naših potpetica u strukturu građevine, kao i s površine zida ili stropa u zrak koji ga okružuje.

Rješenja za udarnu buku

Pogledajmo tri primjera kako se možemo riješiti udarne buke:

Slika A

Klasičan primjer zanemarivanja građevnih normi gdje cijela zgrada zvoni čim netko dotakne površinu poda ili zida. Ne pate samo stanari stana ispod, nego u većoj ili manjoj mjeri svi stanari zgrade. Zbog ovakvih (loših) građevinskih navika nastali su minimalni tehnički uvjeti u zgradarstvu. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju svih podnih površina, po cijeni gubitka svijetle visine u stanu.

Slika B

Polaganjem plivajućeg poda moguće je riješiti većinu problema s udarnom bukom na strani problema; predstavlja ujedno i najbolje rješenje.

Slika C

Ukoliko je gornja izolacija od udarne buke loše izvedena, ili uopće ne postoji (!), a nemoguće je izvoditi radove na gornjoj strani konstrukcije, tada je potrebno pribjeći sanaciji problema s donje strane konstrukcije. Ovakav zahvat je iznimno zahtjevan i potrebno je uključiti stručnjaka jer se u 95 od 100 slučajeva ugradnja od strane nestručnih osoba pokaže neuspjelom.

Plivajući podovi

U modernoj gradnji koriste se različite inačice plivajućih podova, odnosno elastično ovješenih struktura koje bi trebale spriječiti pojavu udarne buke. Načelno se sastoje od podloge na kojoj hodamo, najčešće od lakog betona debljine nekoliko centimetara, i elastičnog sloja od raznih materijala vulkanskog ili polimernog porijekla.

Plivajući pod

Postali su de facto norma u gradnji novih objekata i svojstva su im poznata. Gdje je onda problem?

Dugotrajnost – zamka br.2.

Nakon ugradnje dolazi do slijeganja konstrukcije pod opterećenjem sloja lakog betona, što je posljedica elastičnosti materijala koji je ugrađen. Zbog toga što isti materijal istovremeno služi i kao toplinska izolacija, predloženom ugradnjom povezuju se koristi za krajnjeg korisnika u jedinstveno rješenje.

Ono što nije poznato široj javnosti jest dugotrajna narav materijala – a ona rezultira gubitkom elastičnih osobina uslijed polaganog slijeganja pod opterećenjem. Nekoć jeftin i učinkovit materijal za nekoliko godina izgubi svoje svojstvo i prestane ispunjavati svoju zadaću.

Debljina – zamka br.3.

Ovaj slučaj podsjeća na onu staru izreku:

Nisam dovoljno bogat da bih kupio jeftino

Da bi spomenuti materijali ispunili svoju zadaću, potrebno je da su debljeg presjeka, što u konačnici čini prostoriju nižom, i gradnju skupljom.

Pogrešna ugradnja – zamka br.4.

U neznanju, građevinari koji vrše projekt zaborave staviti elastične rubne trake uz obod plivajućeg poda. Ili još bolje, zaliju laki beton preko rubnih traka tako da se isti što bolje spoji sa obodnim zidovima. Katastrofa.

Spušteni stropovi

U kontekstu rješenja problema udarne buke često se kao sredstvo prve pomoći ugrađuje spušteni strop. Za njegovu izradu koriste se materijali pogodni za brzu ugradnju, poput gipsanih i drvenih ploča. U nedostatku boljih informacija, naručitelji povjeruju ugraditeljima da će ugradnjom tradicionalnim metodama riješiti problem – brzo i jeftino.

Pogrešan odabir materijala – zamka br.5.

Vođeni cijenom, brzinom i jednostavnošću ugradnje, često se odlučuju na minimalan zahvat s nedovoljnom debljinom konstrukcije. Umjesto upotrebe specijaliziranih proizvoda, ugradnja takvog spuštanog stropa se izvrši korištenjem najjeftinijeg i najdostupnijeg materijala.

Prečvrsta veza s konstrukcijom – zamka br.6.

U namjeri da naprave posao solidno i da se osiguraju da neće isti nekome pasti na glavu, povežu ga krutim, predimenzioniranim nosačima. Zategnu ga sa što je više moguće vijaka po svim pozicijama i time od stropa naprave veliki zvučnik koji još učinkovitije prenosi udarnu buku na donju stranu konstrukcije.

Pogrešna ugradnja poroznih materijala – zamka br.7.

Da bi spušteni strop kao izolacijska barijera ispunio svoju ulogu, prilikom izgradnje spuštenog stropa obavezna je ugradnja poroznih materijala za upijanje zvuka. Ono što dodatno pogoršava prethodnu situaciju, ugraditelji se odlučuju na ispunu cjelokupnog volumena materijalom velike gustoće koji jednako dobro provodi zvuk udaraca prema problematičnoj prostoriji.


Komentar autora

U tekstu su navedeni najčešći problemi, a rješenja je mnogo. U jednom od budućih članaka ću se vratiti na ovu temu da bih proširio opis ovog prečestog nedostatka.


Bilješke

[1] – psihički, emocionalni ili fizički udar što ga pojedinac osjeća kao posljedicu štetnog utjecaja okolnih faktora [stanje stresa]; stanje velike psihičke napetosti

[2] – legura bakra (78%) i kositra (22%)

[3] – jedinstvene, ujednačene strukture

Kategorije
Buka i vibracije Izolacija buke

Kako se zaštititi od buke

Ako vas zvukovi bučnih susjeda, prometa ili neumorno lajanje susjedovog psa drže noću budnima, možda potražite spas u pojačanoj izolaciji od buke u vašem domu. Poboljšanje zvučne izolacije nije nužno zahtjevno ili skupo, kao što bi mogli na prvu pomisliti. Iako ne postoji jedan jedini način kako to možete napraviti, postoji nekolicina manjih zahvata koji vam mogu poboljšati kvalitetu života u urbanim sredinama.

Što je izolacija od buke?

Često, pri pomisli na izolaciju od buke, oni manje upućeni prvo pomisle na slavnu piramidalnu spužvu koja se koristi(la) u glazbenim studijima. Spužva, ili bilo kakav porozni1 upojnik zvuka mogu imati ulogu u izolaciji zvuka, ali oni nisu izolacija od buke. Debeli zastori na prozorima i raskošni tepisi će smanjiti količinu zvuka koji se odbija od površina prostorije, ali neće spriječiti prolazak zvuka kroz njih.

Kada rukama dodirnete neku pregradu, možete pod prstima osjetiti određeni otpor koji vam ta pregrada pruža. Ako kojim slučajem pritisnete tanki komad pleksiglasa, vidite da se on uvija mnogo više nego kao što je slučaj s debelim betonskim zidom. Svi fizički predmeti imaju svoju masu, kao što imaju i otpor prema uvijanju, ono što opisujemo kao čvrstoća.

U akustičkom smislu, pritisak vaših prstiju, potpetica ili zvučnih valova za sve je materijale jednak – oni osjećaju silu koja djeluje na njih, neovisno je li porijeklo sile iz neke čvrste tvari, poput ispuštene čaše koja se treskom razbije kada udari u pod; tekućine, poput kiše koja udara po limenom krovu; ili plinovitog medija, poput zvučnih valova.

Zatvorite rupe

Zvuk se ponaša približno jednako kao i voda. I zrak i voda su fluidi, i gdje god postoji prolaz koji povezuje dva volumena, postoji mogućnost da će se povezati. Zvučni valovi putuju zrakom slično kao što valovi putuju površinom vode kada u nju bacimo kamenčić. Valovi u vodi putuju i ispod površine, ali ih ne možemo vidjeti, pa zato na njih ne obraćamo pozornost.

Da bi vaš trud uložen u izolaciju bio uspješan, potrebno je pronaći prolaze zvuka

Prozori i vrata

Često se problemi nalaze na banalnim mjestima. Uselite se u novi dom i prilikom useljenja tražite kvalitetna vrata od punog materijala. Proizvođač garantira povišene izolacijske vrijednosti, ali vi primjećujete da stvar ne funkcionira kao što je zamišljeno. Pažljivom inspekcijom oko oboda i okvira vrata otkrijete da vam nisu ugradili padajuću brtvu, a majstor koji je ugrađivao vrata nije dobro ispunio prostor oko okvira vrata poliuretanskom pjenom.

Slično je moguće i s prozorima. Nakon što ste uložili u prozore s povećanim izolacijskim svojstvima, isti nisu pravilno ugrađeni i nisu postigli atestirane vrijednosti.

Kod stolarije s pojačanim vrijednostima izolacije od buke, treba osobito obratiti pozornost na ugradnju.

Padajuća brtva za vrata u presjeku

Instalacije i kanalice

Moguće je da razgovor iz susjedne prostorije lako dopire do vaše radne sobe zbog toga jer su povezane elegantnim prolazima, poput zajedničkih kanala za instalacije. To je češći slučaj u starim zgradama koje zbog štednje nisu primjenjivale zasebne vertikale ili prolaze kanala, iako nije nemoguć ni u ova modernija vremena. Zbog želje za brzom zaradom, razni “investitori” nisu pratili građevinske propise pri gradnji, i ostavili su probleme da ih riješite kako znate i umijete.

Ispunite šuplje prostore poroznim materijalima

Kao što je spomenuto u uvodnom dijelu, porozni apsorberi imaju svoju ulogu. Njihova uloga je manja, ali nije zanemariva. Obzirom na njihovu cijenu u omjeru na dobit u izolaciji njihova ugradnja postaje prihvatljiva. Osim što upijaju zvuk, često su i odlični toplinski izolatori, te se na taj način može postići višestruka korist.

Najznačajnija primjena poroznih upojnika zvuka je u međuprostorima u konstrukciji:

  • ispuna spuštenog stropa ili zida,
  • ispuna međukatne drvene konstrukcije,
  • popunjavanje oko dimnjaka i kanalizacijskih cijevi,
  • ispuna niša iznad ili ispod stepenica i sl.
Ispuna međuprostora mineralnom vunom

Dodajte masu

Nakon što ste spriječili prolaz zvuka kroz proreze u građevinskim elementima te ispunili šupljine, a još uvijek se ne čini da ste postigli zadovoljavajuću razinu izolacije od zvuka, potrebno je dodati masu. Ne bilo kakvu i ne na bilo koji način.

zgradnja dodatnih pregrada i zidova neće imati puni učinak ako nisu poduzeti prethodni koraci.

Kod zvuka postoje pravila koja ne vrijede za uobičajene konstrukcije. Na primjer, ako imamo pregradu koja ima izolacijsko svojstvo od 40 dB, udvostručenjem debljine nećemo dobiti 80 dB – ni približno! U najboljem slučaju možemo dobiti 43 dB.

Svako udvostručenje mase pregrade donosi dobit od najviše 3 dB.

Kao što odmah vidimo, dozidavanje zida u punoj debljini nije niti ekonomično, a ni učinkovito. Najbolje rezultate možemo postići ako je masa koju dodajemo u obliku dodatne obloge (npr. suhom gradnjom i/ili akustičkim barijerama), koja je minimalno povezana s osnovnom pregradnom konstrukcijom koju hoćemo poboljšati. Zašto?

Probajmo zamisliti situaciju u dvorani za boks, gdje boksač udara u vreću, a njegov prijatelj asistira s druge strane. Prijateljeve ruke su ispružene u laktovima i čvrsto drže vreću. Svaki boksačev udarac prelazi iz rukavice u vreću, minimalno se upija i dolazi ravno do njegovog prijatelja kroz njegove ispružene ruke, koje liče na poluge. U našem primjeru boksač je zvuk, vreća je dodatna pregrada, prijateljeve ispružene ruke su ovjes te pregrade, a prijatelj osnovna konstrukcija.

Iz primjera logično vidimo dva mjesta za dobit u izolaciji:

  1. Ili trebamo vreću učiniti što je moguće upojnijom, a to ima svoje granice;
  2. ili trebamo reći boksačevom prijatelju da se ne drži čvrsto za vreću, i da savije ruke u laktovima.

Prevedeno na stvarnu situaciju, moramo ugraditi materijale koji imaju spomenuta svojstva – moraju biti elastični i posjedovati veliki unutarnji gubitak2. Klasična suha gradnja u našem slučaju nije od prevelike pomoći, dobit u izolaciji koju možemo na taj ostvariti nije dovoljno velika, ali u manje zahtjevnim slučajevima može biti dostatna.


Komentar autora

U ovom članku se namjerno nisam osvrnuo na temu udarne buke3. Mislim da ta tema zbog važnosti i učestalosti zaslužuje zasebni članak. Zato ću napisati opširniji članak koji objašnjava što se točno može napraviti, koja su ograničenja pri izvedbi, i što je učinkovito ako su Vam se pojavili problemi s udarnom bukom.

Do tada, nadam se da sam uspio prikazati jednostavne zahvate koji ne koštaju mnogo novca, i barem malo približio temu izolacije od buke na jednostavan i razumljiv način.


Bilješke

[1] – Porozni upojnici ili apsorberi dobili su ime prema svojstvu materijala – mnogo zračnih džepova međusobno povezanih labirintom osnovnog materijala. To mogu biti vune, poput mineralne, staklene ili poliesterske; spužve, tkanine, staklene i gumene granule, gline, ugljen i sl.

[2] – Sposobnost rasipanja energije zbog posljedice velikog trenja unutar strukture samog materijala.

[3] – Buka koja primjerice nastaje kao posljedica udara potpetica cipela, pada predmeta ili rada mehaničkog uređaja postavljenog na pod.